Zašto nas posjetiti


Istraživanja provedena tijekom proteklih desetak godina pokazuju kako se studenti tijekom svog akademskog života suočavaju s brojnim emocionalnim problemima i teškoćama prilagodbe koje često ne uspijevaju riješiti na zadovoljavajući način. Ljudi su u većoj mjeri upoznati s važnosti očuvanja zdravlja i prevenciji bolesti kada se radi o tjelesnom zdravlju, dok se briga oko mentalnog zdravlja često zanemaruje.

     
Tijekom djelovanja Psihološkog savjetovališta provedena su različita istraživanja o problemima i teškoćama studenata riječkog Sveučilišta kao i o njihovim potrebama. Dosadašnja iskustva pokazuju da studenti pomoć u Psihološkom savjetovalištu najčešće traže zbog sljedećih problema:


 

  • teškoće u učenju (problemi s odgađanjem, koncentracijom i pamćenjem, neadekvatne navike i/ili strategije učenja ...)



Gotovo svi (97%) studenti tijekom studiranja doživljavaju barem neki od navedenih akademskih problemima:

                - neracionalno korištenje vremena za učenje i zabavu,

                - poteškoće s polaganjem ispita,

                - teškoće s učenjem,

                - osjećaj neefikasnog studiranja,

                - nezadovoljstvo studijem,

                - sumnja u pravilan izbor fakulteta,

                - razmišljanja o napuštanju studija,

                - strah do neuspjeha u studiju,

                - nesigurnost u vezi buduće karijere itd.

 

  • loša organizacija vremena



                - neracionalno korištenje vremena za učenje i zabavu,

                - kašnjenje s izvršavanjem zadataka,

                - nedostatak vremena za željene aktivnosti,

                - stalni osjećaj umora i iscrpljenosti,

                - "kad bi bar dan imao više sati",

                - teškoće u postavljanju prioriteta,

                - odustajanje od aktivnosti zbog nedostatka vremena.

 

  • nezadovoljavajući odnosi s drugim ljudima



71% studenata izvještava o nekom obliku problema u odnosima s drugim ljudima:

                  - osjećaj nepovjerenja u druge ljude,

                  - nesuglasice i sukobi s roditeljima,

                  - problemi u intimnoj vezi,

                  - loša komunikacija s profesorima,

                  - osjećaj nerazumijevanja i neprihvaćanja od strane okoline,

                  - problemi u odnosima s prijateljima/cimerima.

 

  • potištenost, osamljenost, tuga



Neki od simptoma depresivnosti:

                - intenzivni, trajni osjećaj tuge, nezadovoljstva i potištenosti,

                - turobno raspoloženje,

                - navale "crnih" misli,

                - obeshrabrenost budućnošću, beznađe,

                - nesposobnost uživanja u ranije ugodnim stvarima ili aktivnostima,

                - osamljenost, osjećaj nepripadanja i nerazumijevanja od strane okoline,

                - osjećaj bespomoćnosti, bezvrijednosti, krivnje,

                - poteškoće u donošenju važnih odluka,

                - želja za smrću ili razmišljanje o samoubojstvu.

 

  • tjeskoba, strah, nervoza, briga, panika



Neki od simptoma anksioznosti (tjeskobe):

                - pretjerani strah od određenih stvari, mjesta ili događaja,

                - panični napadi (jako intenzivan strah povezan s burnom tjelesnom reakcijom),

                - stalna, pretjerana zabrinutost u vezi s različitim stvarima,

                - ispitna anksioznost,

                - stalna napetost u tijelu, nemogućnost opuštanja.

 

  • nisko samopoštovanje, osobna nesigurnost



66% studenata u nekom periodu svog studiranja nije zadovoljno sobom ili doživljava neke od sljedećih manifestacija niskog samopoštovanja:

                - nezadovoljstvo vlastitim tjelesnim izgledom,

                - nezadovoljstvo samim sobom,

                - pretjerana samokritičnost,

                - osjećaj manje vrijednosti.

 

  • nezadovoljstvo vlastitim izgledom, problemi s hranjenjem



                - nezadovoljstvo vlastitim tijelom,

                - nezadovoljstvo vlastitom tjelesnom težinom,

                - stalna i pretjerana preokupacija tjelesnim izgledom,

                - prekomjerna tjelesna težina,

                - prejedanje,

                - stalni i pretjerani pokušaji smanjivanja tjelesne težine (dijete, vježbanje, laksativi,

                   povraćanje),

                - promjene u prehrambenim navikama.
 


 

 
.